Štampa

eastside dunavska

Za bolji život u Dunavskoj 42

Mreža besplatne pravne pomoći CHRIS uz podršku Civil Rights Defenders organizovala je u Dunavskoj 42 uličnu akciju “Promocija besplatne pravne pomoći”.

Višegodišnji problem stanara Dunavske ulice, ali i romskih porodica koje žive na broju 42 kulminirao je i nedavno tokom ulične akcije Mreže besplatne pravne pomoći CHRIS koja imala za cilj upravo promociju besplatne pravne pomoći. Međusobne optužbe romskih porodica i neromskog većinskog stanovništa ove negotinske ulice odnosile su se upravo na uslove pod kojima ove romske porodice žive. 

Zvanično se na ovoj adresi vodi njih 40, a nezvanično, po pričama stanara Dunavske, mnogo ih je više. Svi oni primaju socijalnu pomoć, a žive u četiri stana, zapravo u četiri sobe, bez kupatila i osnovnih higijenskih uslova. Veš peru na sred ulice, na obližnjoj arteskoj česmi, nemaju toalet, krovovi im prokišnjavaju, većina prozora je razbijena i izlepljena selotejp trakom, a u priručnim šupama, u kojima lože vatru i kuvaju, iako ni odžak nemaju, žive i psi. Stanari im zameraju i česte tuče i svađe, glasnu muziku do kasno u noć, ali i deponiju koja ugrožava ne samo njih, nego i stanare susednih ulica.

I jedni i drugi već godinama obijaju pragove nadležnih tražeći rešenje svojih problema. Romi smatraju da imaju prava da žive kao i ostali, te traže da im se obezbede socijalni stanovi sa svim neophodnim uslovima za život. I njihove komšije žele to isto, ali kažu da gube nadu da se njihov glas čuje, jer godinama je problem sve izraženiji, a rešenja niotkuda. 

Neromsko stanovništo je pre desetak dana po ko zna koji put došlo da se žali Odboru za ljudska prava na probleme koje imaju sa romskim porodicama u Dunavskoj 42 i tom prilikom su predložili da se u ovom neformalnom romskom naselju instalira takozvano korito sa više česmi, za pranje i ostale potrebe i da se te radnje presele sa ulice unutar naselja i da se reši pitanje mokrog čvora i toaleta u Dunavskoj 42. Predstavnik Odbora za ljudska prava i Centra za socijalni rad u Negotinu su prihvatili da se ideja prosledi nadležnima. U Opštini Negotin i Javnom komunalnom preduzeću su, takođe, prihvatili i potrebne radnje su započele, tako da su predstavnici pomenutih lokalnih institucija prisutni da to i potvrde kako stanovnicima Dunavske ulice tako i medijima”, istakao je Dušan Prvulović iz Mreže Odbora za ljudska prava u Srbiji CHRIS i predsednik Odbora za ljudska prava Negotin.

Problemi meštana Dunavske, i romskog i neromskog stanovništa, istakao je Dušan Prvulović iz Mreže odbora za ljudska prava u Srbiji CHRIS, su rešivi, ali samo ako postoji dobra volja.  

Stanovnici ovog neformalnog romskog naselja su voljni da se isele ako im se omoguće bolji uslovi od ovih u kojima trenutno žive. Oni čak prihvataju i ideju o kontejnerima, mada ja lično ne verujem u tu opciju, jer zahteva mnogo toga, od građevinske parcele do toga da i okolina to mora da prihvati. Lično smatram da je zgrada sa socijalnim stanovima prihvatljivija gde na jedan dinar ulaganja opštine, međunarodne organizacije koje se bave rešavanjem ovakvih problema, daju deset dinara”, ističe Prvulović.

Mreža Odbora za ljudska prava CHRIS promociju besplatne pravne pomoći organizovala je u Negotinu, Novom Pazaru, Bujanovcu, Nišu i Valjevu.

Zbog dugogodišnjih problema u Dunavskoj koja suživot ove dve zajednice čini otežanim i povremeno nemogućim, ulična akcija u Negotinu je organizovana upravo ispred broja 42.

Čini mi se da u Negotinu ima dobre volje, oni su voljni za saradnju, ali malo ima rezultata te saradnje. Verovatno smo svi tome krivi, ali mi u trećem sektoru pokušavamo da istrajemo i korak po korak rešavamo probleme. Danas smo u Dunavskoj, u maju ćemo biti u Bukovskom naselju, u Moravskoj ili u Belom dvoru da probamo da rešimo i njihove probleme“, kaže Prvulović i dodaje da u rešavanje problema meštana Dunavske moraju da se uključe svi nadležni, od policije, koja će reagovati po pitanju remećenja javnog reda i mira, do inspekcije koja će delovati u okviru svojih nadležnosti.

Uradićemo sve što je do nas. Ako treba vršićemo pritisak na lokalne institucije da rade svoj posao“, rekao je Prvulović.